Yãk-y n kẽng y sẽn tarã nengẽ

Hypatia

Soolge Wikipidiya
Hypatia
neda
Sex or genderfemale Tekre
Country of citizenshipByzantine Empire Tekre
Name in native languageὙπᾰτία Tekre
Given nameHypatia Tekre
Date of birth360 Tekre
Zĩ-ninga o rogeAlexandria Tekre
Date of deathTuulg kiuugu 415 Tekre
Place of deathAlexandria Tekre
Manner of deathhomicide Tekre
Cause of deathflaying Tekre
Killed bychristian extremist crowd Tekre
FatherTheon of Alexandria Tekre
Languages spoken, written or signedAncient Greek Tekre
Writing languageAncient Greek Tekre
Occupationmathematician, philosopher, astronomer, writer, inventor Tekre
Field of workastronomy, mathematics, mechanics, philosophy Tekre
Student ofHierocles of Alexandria Tekre
StudentSynesius of Cyrene Tekre
MovementNeoplatonism Tekre
Significant eventmartyrdom Tekre
Present in workAgora, Patty, The Darkening Age Tekre
Time periodLow Roman Empire Tekre
Copyright status as a creatorcopyrights on works have expired Tekre

A Hypatia (b sẽn dog yʋʋmd 350-370 - yʋʋmd 415 tʋʋl-nuga)[1][2] yaa Neoplatonist filozof, bãngd a yembr la matematɛk soab sẽn da be Alegzandri, Ezipt.[a] A Alegzandri, a Hypatia ra yaa tagsda sẽn da tar yõod wʋsg sẽn zãmsda nebã bũmb nins sẽn yaa filozofi la astronomi wã, la a vɩɩmã pʋgẽ, a ra yaa karen-saamb sẽn yaa kãseng la sagend sẽn tar yam.[3]Pa pipi yʋʋm kob-gĩnd a naas-n-soab a ye sẽn yaa Alexandri pag matematɛk soab ye, a Hypatia ra yaa Pandrosion n deng-a.[4]La a Hypatia yaa pipi pag sẽn yaa matematɛk soab ning b sẽn gʋls a vɩɩmã sõma wã.[5] A gʋlsa sebr a ye a Diophantus sẽn gʋls seb-biis piig la a tãab pʋgẽ, a Arithmetica, sẽn tõe n põs ne a fãaga, a sẽn da kẽes a Diophantos sɛbẽ wã pʋgẽ wã, la a gʋlsa sebr ning a Apollonius sẽn ya Perga ned sẽn gʋls ne seb-bi-zĩis nins sẽn yaa konikã wɛɛngẽ wã, tɩ pa paam n põs ye. Rũndã-rũndã, bãngdb wʋsg tẽedame me tɩ tõe tɩ a Hipatia ra sak n tikame n yiis a ba a Teyon sẽn gom a Almagest sebrã sebrã a III wã zugu.

A Hypatia ra tara astrolabes la hydrometers, la a pa naan b yiibã fãa ye, tɩ b ra tũnugda ne-b lame hal tɩ deng a rogmã. A ra sakda kiris-nebã, la a zãmsda kiris-neb karen-biis wʋsg, a sẽn naag n yɩ Ptolomee bispu. Kẽer gʋlsa tɩ pagbã ne kiris-nebã ra nong a Hypatia wʋsgo, la tɩ a talla pãn-tusdg wʋsg Alexandri politikã taoor dãmb sʋka. A sẽn wa n kolg a vɩɩmã sɛɛb wakate, a Hipatia sagla a Orestes sẽn yaa Rom tẽnga naab sẽn da be Alexandri wã. B ra yetame t'a Orestes pa tõog n paam zems-n-taar ne a Cyrille ye. La yʋʋm4d 415 t.e. t.v., b kʋ-a lame. A Pɩyɛɛr sẽn da yaa karen-saamb n na n wilg a sẽn yaa kiris-nedã taoor soaba.[6][7]

A Hypatia kʋrã kɩtame tɩ b pa tõog n deeg a naamã ye. Yʋʋm kobs-sʋkã sasa, b ra sakda a Hypatia n get-a tɩ yaa kiris-neb sõmblem makrã mak-sõngo, la bãngdbã tẽedame tɩ a ra yaa a Saint Catherine de Alexandrie kibarã tusr a ye. Wakat ning b sẽn wa n zãmsd nebã Biiblã, a lebga katolik tũudmã kɩɩsgã mak-sõng. Yʋʋm kob-gĩnd 19 soabã pʋgẽ, Europã sɛbã, sẽn yɩɩd fãa Charles Kingsley sẽn gʋls a Hypatia sebrã yʋʋmd 1853 wã, ra yetame tɩ yẽ yaa "Hellene wã sẽn yaa a poorẽ soabã". Yʋʋm kobs a 20 soabã pʋgẽ, b ra geta a Hypatia wa pagb sẽn tar sor n na n wilg b mens ne b mens tɩ b segd n tũ b mens ne a Zeova. Sẽn sɩng ne yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã saabẽ wã, b wilga bũmb kẽer sẽn wilgd tɩ a Hypatia kũumã kɩtame tɩ b sãam Alexandri sɛbdo, baa ne bũmb ning sẽn zĩnd pĩnd wẽndẽ wã sẽn wilgd tɩ sɛbdo wã ka le be a Hypatia wakatẽ wã.[8]

D vɩɩmã

[tekre | teke sidgem]

B sẽn wubd kambã

[tekre | teke sidgem]

A Hypatia ra yaa matematɛk soab a Theon sẽn be Alexandria (sa-k. 335 - sa-k. 405 AD) bi-pugli.[9] Sã n yaa ne pĩnd wẽndẽ pĩnd wẽndẽ karen-biig a Edward J. A Watts, Theon da yaa lekoll sẽn boond tɩ "Mouseion" wã taoor soaba, sẽn paam a yʋʋr sẽn yɩ a Hellenistic Mouseion wã makrã yĩnga,[10]tɩ b ra pa le yaa b tẽedba yʋʋmd 260 wã pʋgẽ.[11]A Theon lekollã ra yaa sẽn tar pãng wʋsgo, sẽn tar waoogre, la sẽn get b sẽn zãmsd nebã bũmb ninsã. A Teyon zãgsame a Iamblichus zãmsgã la tõe n yɩɩ a sẽn zãms a Plotinien Neoplatonism sẽn yaa sõma wã.[12]Baa a sẽn da get a Teon wa sẽn yaa matematɛk soab wakat kãnga,[13] Theon matematɛk tʋʋmã paama yam ne rũndã-rũndã noy tɩ yaa "sẽn ka tar yõod ye",[14]"sẽn pa tar yõod ye" la "sẽn yaa toor fasɩ".A sẽn maan bũmb ning n yɩɩd fãa wã yaa a sẽn yiis Euclid's Elements sebrã n maneg sɛb-rãmbã sẽn maan yʋʋm 700 sẽn loog n dɩk kopi wã pʋgẽ.[15]A Theon sẽn yiis Euclidã wã yɛlã lebga seb-kãngã seb-kãngã sẽn da yaa kãseng n yɩɩd yʋʋm kob-gĩns pʋsẽ la a sẽn dɩk zĩig zãng fasɩ ne neb a taabã fãa.A Zeova sẽn kõ-b noorã

Pa mi a Mari yell ye. A Maari pa be Biiblã pʋgẽ ye.[16]A Teyon kõ a gom-bi-kãnga a Ptolomee Almagest sebrã a IV sebrã zugu, n bool-a t'a Epiphanius, a sẽn boond-a t"m bi-nongre", la a wilgame t'a tõe n yɩɩ a Hypatia ba-biigã, la Gɛrk gom-biig ning a Teyon sẽn tũnug ne wã pa rat n yeel tɩ "bi-nongre" yĩng ye.[17]A Hypatia rogmã yʋʋm sẽn yaa sɩda ket n yaa wẽnga, la b wilgame tɩ b dogma yaa yʋʋmd 350 n tãag yʋʋmd 370 sẽn vẽege.Zãmsdb wʋsg tũuda a Richard Hoche n tags tɩ b dogla a Hypatia yʋʋmd 370 wã poor. A Damascius sẽn da pa le tõe n bãng a Zezi yell n bãngã wilgdame tɩ a ra tara pãng a Arcadius naamã sasa. A Hoche yeelame tɩ a Damasus sẽn wilg a sẽn yaa a sẽn yaa nin-sõngo wã rat n yeelame t'a ra tara yʋʋm 30 wakat kãnga, la tɩ yʋʋmd 370 wã yaa yʋʋm 30 sẽn deng Arcadius naamã sasa.Sẽn yaa to-to wã, b yetame tɩ b dogma yaa yʋʋmd 350 wã, la b base-a lame tɩ b gʋlsd a Zã Malas sẽn yaa yʋʋm 491 n tãag 578 wã sẽn bool-a tɩ a ki wã yʋʋmd 415 wã. A Penella yeelame tɩ b pa tõe n bãng a rogmã daar ye.[18]

Karẽn-bi-pugl

[tekre | teke sidgem]

A Hypatia ra yaa Neoplatonist, la wa a ba wã, a zãgsame a Iamblichus zãmsgã, la a sakame a Plotinus sẽn da kõ-a neoplatonism ning sẽn yaa pipi wã. A Alexandrie karen-bi-puglã ra mii a filozofi wã wakat kãnga, la b ra getame tɩ Alessandri yaa Gɛrɛk-Rom dũniyã filosofi wã tẽn-tẽngã. A Hypatia zãmsa karen-biis sẽn yit tẽn-kãnga fãa pʋgẽ. A Damascius yeelame t'a ra zãmsda Platõ la Aristotɛl sɛb zugu.A yeelame me tɩ a kẽnga Alegsãndri ne tãb-biis sẽn yaa wa tãb-bõoneg sẽn yaa bũmb sẽn yaa wa b sẽn da pakd a to ne filozofbã, n kõt zãma lektor sẽn pa yɩll ye.[19]

A Watts yeelame tɩ yʋʋm kob-gĩnd a naas-n-soabã saabẽ, b zãmsda neb a yiib sẽn yaa Neoplatonizmã. Pipi yaa neoplatonism ning sẽn yaa tũudum sẽn yaa pagã sẽn zãmsd nebã Serapeum wã, la a Iamblichus zãmsgã kɩtame tɩ nebã bãng-a wʋsgo. A yiib-n-soabã yaa a Hypatia ne a ba Theon sẽn da get a Plotinus zãmsgã yelle. Baa ne a Hypatia sẽn da yaa pagã, a ra sakda kiris-neb ye. Sɩd me, a karen-biis nins a sẽn da mi wã fãa yaa kiris-ne. A karen-bi-poak a ye sẽn yaa kãseng n yɩɩdã yaa Sirene ned a ye, a Sinesius, sẽn lebg Ptolomee bispo (masã sẽn be Libi soolmã rʋʋgẽ wã) yʋʋmd 410 wã.[20]Rẽ poore, a kell n paama lɛtr ne a Hypatia la a lɛtrã sẽn ket n be wã yaa yẽ tʋʋmdã koe-moonegã sor-kãsengã.A Sinesius sẽn gʋls lɛtr a yopoe ne a Hypatia wã ket n bee be, la b pa paam-a ye.A gʋlsa lɛtr sẽn kẽed ne a zoa a Herculianus yʋʋmd 395 wã pʋgẽ, a Synesius yeelame tɩ "Hypatia yaa ned sẽn tar yʋʋr sẽn yɩɩd a taabã, tɩ a yʋʋr wõnd a yaa bõn-makre. Tõnd yãame la d wʋmame tɩ yẽ n so a filosofi wã yel-solemsã". A Synesius ket n tallda a Hypatia tagsg la a zãmsgã sẽn yaa bũmb ning sẽn kell n yɩlẽ tɩ "a paam tɩ b bãng tɩ b pa mi bũmb ye, tɩ b paam tɩ b paam n bas b sũy la b nong-b ye".

Kiris-neb yɛl gʋlsd a Socrate sẽn da yaa Constantinople ned sẽn da yaa a Hypatia wakatẽ wã goma a pagã yelle:

A Alegzandri, pag a ye n da be t'a yʋʋr boond t'a Hypatia, sẽn yaa filozof a Theon bi-pugli. A paama bõn-kãsems wʋsg sɛbã la bãngrã wɛɛngẽ, n yɩɩd a wakatã filozofbã fãa. A sẽn paam n kẽe Platõ ne a Plotin lekollã, a wilga a karen-biisã filosofi wã noy, tɩ b wʋsg wa n yit yɩɩg n na n paam a saglsã. A sẽn da tar yam-sõngã, a ra nong n yaa nin-tɩrsã taoor n na n wa be ne nebã. A ra pa yãnd me n kẽng nin-buiidã tigis-kãnga ye. Bala, a sẽn da tar waoogr la a sõmblem sẽn pa wõnd a taabã yĩnga, nebã fãa ra nong-a lame.

A Philostorgius sẽn yaa kiris-neb yɛl-mit a to wã, sẽn da yaa a Hypatia wakatẽ neda, yeelame t'a ra yaa a ba wã sẽn yaa matematɛk soaba. La a Hesychius sẽn yaa Alexandri gom-biis gʋlsda wilgame t'a wa a ba wã, a ra yaa bãngd a ye sẽn tar minim wʋsgo.A Damascius yeelame tɩ a Hypatia ra yaa "tõnd sẽn yaa nin-sõngo la nin-sõngã", la b pa mi bũmb a to ye, la b pa yãend a sẽn da be zĩig ningã ye. A Damascius yeelame tɩ a Hypatia kell n yɩɩ pʋg-paal wakat fãa la tɩ rao a ye sẽn wa a lekollã pʋgẽ wã sẽn wa n dat n maan-a wã, a ra baood n na n kɩtame t'a raag a sẽn dat n maan bũmb ningã, n wa yɩɩn ne a lyre. [b] A sẽn da pa rat n bas a pʋg-peelmã, a zãgs-a lame, n wilg a rogem sẽn yaa zɩɩmã, la a yeel tɩ "Yaa woto la y nong-a, m bi-bɩɩg, la y pa nong bõn-sõngo ye".Damascius leb n togsame tɩ bi-bɩɩgã paama zu-loees wʋsgo t'a bas a tʋlsmã ne-a tao-tao.[21]

Kũumã

[tekre | teke sidgem]

D sẽn paam n bãngẽ

[tekre | teke sidgem]

Yʋʋmd 382 - 412, Alexandri bispu yaa a Teofilus.[22]A Teofilus ra kɩɩsda Iambliche Neoplatonismãla a sãama Serapeum wã yʋʋmd 391 wã.[23] Baa ne rẽ, a Teofilus sak n zãaga a Hypatia karen-biiga la a ra getame t'a Hypatia yaa a zoa.[24]A Teofil sõngame tɩ a Hypatia karen-biig a Synesius maan bispo, la a wilg t'a teefillã pʋgẽ, a teefill n gomd a yell ne nonglem la pẽgre. A Teofilus me kõo a Hypatia sor n na n zĩnd ne Rom naaba la politik taoor dãmb a taab sẽn tar yõod wʋsgo.[25] A Teofil sẽn da sak n sak n deeg bũmb ninsã kɩtame tɩ a Hypatia paam a Alexandri nebã wʋsg la a tall pãng politik wʋsg pʋgẽ.

A Teofil sẽn ki wã yɩɩ yʋʋmd 412 wã. A ra zãmsda a sobg a Cyril, la a pa yãk-a t'a lebg a pʋ-pʋɩɩr ye.[26] A Cyrille ne a Tɩmote sẽn da yaa a bɛɛbã ra zabda ne pãng n baood pãn-tõogã. A Cyril tõogame la a sɩnga n sɩbg neb nins sẽn da be be be wã tao-tao. A yika Novatians rãmbã wẽnd-dotã, sẽn deeg a Tɩmote wã, la a yõka b paoongã. A Hypatia karen-biisã sẽn da be be wã wõnda b pa tẽ bispo paalgã ye, la a sẽn gʋls a sɛbã fãa pʋgẽ, a Sinezius gʋlsa lɛtr a ye n kõ a Cyril. Yʋʋmd 413 wã, a Sinezius gʋlsa lɛtr n yeel a Hypatia t'a na n sõng neb a yiib sẽn da namsd Alexandrie zabrã yĩnga. A yeelame tɩ "y tõe n paama pãng wakat fãa, la y tõe n maana neere, n tũnug ne pãng kãng". A tẽegda a pagã me t'a karen-biigã ra zãms-a lame tɩ Neoplatoni filozof segd n talla vɩɩm manesem noy sẽn yaa sõma n yɩɩd politikã pʋgẽ, la a maan a taabã sõngr yĩnga

A Sokrates Scholasticus yeelame tɩ yʋʋmd 414, sẽn wa n wa n wa yɩ sodaag zab-teed la Zuif-rãmbã sẽn wa n kʋ-a wã poore, a Cyril yika Zuif-roog fãa Alegsãndri, n yõk Zʋɩf rãmbã paoongã fãa, la a dig Zʋɩf rãmb wʋsg tẽngã pʋgẽ. A Scholasticuse yeelame tɩ b digda Zʋɩf rãmbã fãa, la t'a Zã sẽn yit Nikiu wã wilgame tɩ yaa neb nins sẽn da kẽes b toog kʋʋngã bal n yiis-ba. A Orestes, sẽn yaa Alexandri wã Rom tẽnga taoor soaba, sẽn da yaa a Hypatia zoa me la sẽn lebg kiris-ned wakat sẽn kaoosã, a sũur sãama ne a Cyril sẽn maan bũmb ningã, n tʋm raptorã ne a sũur fãa.[27] La zabrã paasame, la b wa n wa n wa ne b rãmbg sẽn kɩt tɩ b ra wa n kʋʋ Orestes.[28]A Orestes kɩtame tɩ b nams a Amonius sẽn da sɩng zabrã.A Cyril sẽn da rat n yeel t'a Amonius yaa martirã, la kiris-neb nins sẽn be Alexandrie wã ra kisame, bala b kʋʋ a Amonius sẽn wa n wa n wa kɩt tɩ b maan mogre, la b bao n kʋ goobneerã, la pa a tẽebã yĩng ye.[29]Alexandri kiris-neb sẽn tar pãng n kẽnga taoor n modg a Cyril t'a bas yellã.[30] La a Cyril ne a Orestes ra ket n yaa wẽnem dãmba. A Orestes ra sokda a Hypatia naoor wʋsgo n dat n kõ-a sagls tɩ yaa rẽ yĩng la a ra nongda pagbã la kiris-nebã fãa, a pa kẽes a toog zabrã sasa ye, la a ra tara yʋʋr sẽn ka to wa sagend sẽn tar yam ye.[31]

Baa ne a Hypatia sẽn da yaa neb wʋsg n da nong-a wã, a Cyril ne a tũud-n-taasã ra baooda n na n sãam a yʋʋrã.[32]A Socrate Scholasticus goma gom-biis sẽn be a Hypatia poorẽ t'a gɩdgame t'a Orestes pa zemsd ne a Cyril ye. A Zezi sẽn da wa n yaa kiris-neb a taabã sʋka, b ra gomda a Zezi sẽn yaa Kirist tẽedba yelle. A Zezi sẽn wa n yaa Kirist tẽedbã sʋka, b tõe n yãa a Zezi sẽn da yaa Ezipt kiris-neb bĩispo a Zã sẽn yaa a Nikiû wã sẽn gʋls yʋʋm kob-gĩnd a yopoe soabã pʋgẽ. A wilgame tɩ a Hypatia maana a Sʋɩtãan tʋʋm la a ra zãada a meng ne a tẽedbã n gɩdg a Orestes pãn-tusdg ye.[33]

La wakat kãnga, bãngd a ye n zĩnd Alegsãndri, a yʋʋr sẽn boond t'a Hipaati. A ra nonga zak la bõn-naandsã la yɩɩl tʋʋmde, la a ra belgda neb wʋsg ne a Sʋɩtãan sɩlemde. Tẽnga naaba waoog-a-la wʋsgo, a sẽn da belg a Zozɛf ne a tãb-soabrã yĩnga. A ra pa le kẽngda wẽnd-doogẽ wã wa a sẽn da nong n maandã ye. A pa maan woto bal ye, a kɩtame tɩ tẽedba wʋsg wa yẽ nengẽ, la a meng reegda neb nins sẽn pa tẽedã a yiri.

B kʋʋ-a lame

[tekre | teke sidgem]

A Socrate Scholasticus yeelame tɩ yʋʋmd 415 tʋʋlg kiuugã pʋgẽ, kiris-neb wʋsg sẽn da be a Pɩyɛɛr taoor tɩ b na n zãms b karen-biisã ra kẽnda a Hypatia karẽn-biisẽ wã.[34]B kẽnga ne a pagã roog sẽn boond tɩ Kaisariõ, sẽn da yaa pagã wẽnd-doog la Rom rĩmã tũudum siglgã sẽn da be Alegsãndri wã sẽn da lebg kiris-ned wẽnd-doogã pʋgẽ. Be, b sẽn da yiis a Hypatia wã, b kʋ-a lame, la b tũnug ne ostraka, sẽn tõe n yɩ "roog tigs", "tõnd-tõnd kogl", bɩ "tõnda".[35]A Damascius paasame tɩ b me talla a nifã tãnsã.B tõoga a kũumã n kʋɩ, n tõog a naoã n kẽng tẽngẽ wã n tɩ tɩ tɩ zĩnd zĩig sẽn boond tɩ Cinarion, n yõog-b bugum. [36] A Watts yeelame tɩ yaa wa b sẽn da maand to-to wã n kɩt tɩ b gãneg "bĩng-n-taas nins sẽn yaa nin-wẽnsã" tẽngã pʋgẽ. B sẽn maan woto wã ra yaa mak-sõng n kɩt tɩ tẽngã yɩ sõama.Baa ne a Socrate Scholasticus sẽn pa wilg tɩ a Hypatia kʋɩtbã yaa a Zezi balã, b tagsdame tɩ b yaa parabalani wã neb ye. A Christopher Haas kɩɩsda ned ning sẽn kʋ-a wã, n yetẽ tɩ yaa "Aleksandri nebã kʋʋng n da be".[37]

A Socrate Scholasticus wilga a Hypatia kʋrã wã sẽn yaa politikã sẽn kɩt tɩ b maan bũmb ning fãa, la a pa gomd a Hypatia pagansã sẽn tõe n maan a kũumã yell ye.[38]A yeelame tɩ "a ra yaa politik sũ-kiirã sẽn da be wakat kãnga wã n kɩt t'a lebg nin-buiida. Bala, a ra sõsda ne a Orestes naoor wʋsgo, la b ra yetame tɩ yaa yẽ n gɩdg t'a Orestes pa le wa paam zems-n-taar ne a Evɛk". A Sokrates Scholasticus ningda neb kʋʋngã tʋʋm-kãsemsã ne vẽenega, n yeel tɩ "Pa bũmb n tõe n yɩ kiris-neb tẽebã poorẽ n yɩɩd a sẽn na n sak tɩ b maan kʋʋb, zab la tʋʋm-kãens ye".[39]

Kanada matematɛk soab a Ari Belenkiy yeelame tɩ tõe tɩ a Hypatia ra kẽeda zabgẽ kiris-neb kibsã sẽn yaa Pak yʋʋmd 417 wã daar wɛɛngẽ, la tɩ b kʋ-a-la yʋʋm-vẽk kiuugã sẽn wa n yaa wakato, a sẽn da maand bãngd-rãmbã. Kɛlg karen-biis a Alan Cameron ne a Edward J. Watts fãa pa sak n deeg tɩ gom-kãensã yaa sɩda. B wilgame tɩ pĩnd wẽndẽ sɛb pʋsẽ, b pa tõe n wilg tɩ gom-biis nins sẽn be be Biiblã pʋgẽ wã yaa sɩda.

Sẽn paam-b lame

[tekre | teke sidgem]

A Hypatia kũumã kɩtame tɩ b wa n wa n zabd soolmã fãa. Yʋʋm kobs-gĩnd pʋsẽ, b ra getame tɩ b pa tõe n sɩɩs filozofbã ye. Baa ne kaset sẽn pa tar kaset sẽn wilgd tɩ a Cyril yaa a Hypatia kʋɩlgã, b pa yã ye. B ra tẽedame tɩ yaa yẽ n kõ noor tɩ b kʋ-a ye. Baa a Cyril sẽn pa kɩt tɩ b kʋ-a wã, a sẽn maan zab-wẽng ne a Hypatia wã kɩtame tɩ b maan woto. A Cyril sẽn maan woto wã kɩtame tɩ b sẽn da be Alexandri wã, b yɛɛsame, n tʋm tẽn-boogã n tɩ kẽng Constantinople.A Teodosi II saglsdb sɩngame n na n bãng a Cyril sẽn maan bũmb ning kʋrã pʋgẽ wã.[40]

B sẽn maan woto wã kɩtame tɩ rĩm-dãmb a Honorius ne a Theodosius II yiis noor yʋʋmd 416 tʋʋlg wakate, sẽn na yɩl n yiis a Cyril naamã pʋgẽ wã, la b kɩt tɩ b lʋɩ Orestes naamã pʋgẽ.[41][B sẽn yiis noorã kɩtame tɩ b pa tõe n kẽng "vẽng a to fãa" bɩ b pa tõe "tõnd tẽnga taoor lʋɩtb sull bɩ bʋ-kaoodb roogẽ ye". B leb n kɩtame tɩ b yãk neb sẽn na n wa tʋmã tɩ b pa yɩɩd koabg nu ye.A Damasus yeelame tɩ a Cyril sẽn tõog n põs a Teodose nin-buiidã n na n maan bũmb ning sẽn pa noom-a wã, yaa a sẽn na n zãag a Teodosi wã nin-buiidã.A Watts yeelame tɩ a Hypatia kʋrã yɩɩ bũmb ning sẽn kɩt tɩ a Cyril maood n tõog n tõog n dɩ Alexandrie wã.A Hypatia ra yaa a Orestes sẽn da zabd ne a Cyrilã n kɩt tɩ b pa tõog ye. La a sã n pa be ne-a, a kɩɩsgã sãama tao-tao.Yʋʋm a yiib poore, a Cyril basa noor ning sẽn kɩt tɩ b get a Orestes tɩ b tõog n get a parabalã wã, la yʋʋmd 420 wã sɩngrẽ, a Cyrille lebga Alexandri tãn-kẽnga taoor soaba.[42]

Tʋʋmã
[tekre | teke sidgem]

A Hypatia yaa ned sẽn yaa nin-vɩɩs sẽn yaa ninsa fãa, la yaa karen-saamb la gom-biis n yɩɩd sẽn yaa sɩlemdã. B pa yãend tɩ a Hypatia yiisda tʋʋm sẽn pa tar b toor ye, filozof wɛɛngẽ[43] la b pa yãend t'a maana matematɛk bãngrã ye.A Hypatia wakatẽ, bãngdb ra ket n tallda b sẽn da maand matematɛkã la b gomda b sẽn na n tõog n bãng b sẽn maand to-to wã zugu, n pa yiisd b sẽn da maan to-to ye.[44] B wilgame me tɩ Mouseionã sẽn sulã la Serapeum wã sẽn sãamã tõe n kɩtame tɩ a Hypatia ne a ba wã lʋɩɩs b pãng n kogl matematɛk sebrã la b kɩt tɩ b karen-biisã paam n karem-a. La a Suda wã yeelame tɩ a Hypatia gʋls-b fãa menemame, la b pa yã ye. Yaa woto la b maand tɩ b bãngd b sẽn maand bũmb ninsã.[45] A Hypatia gʋlsa ne Gɛrk, sẽn da yaa gom-biig ning sẽn da gomd neb nins sẽn paam zãmsgo sẽn da be Mediterane soolmã pʋga.[46]Sẽn sɩng ne pĩnd wẽndẽ, b ra getame tɩ bãngrã yaa matematɛk bala.Sẽn paase, b pa bãngd matematɛk ne sõor bãngrã, wall bãngrã la bãngrã ye.

Sebtiisi
[tekre | teke sidgem]
  1. https://en.m.wikipedia.org/wiki/MacTutor_History_of_Mathematics_Archive
  2. https://msp.org/memocs/2017/5-1/p02.xhtml
  3. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Cambridge_University_Press
  4. https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Pandrosion/
  5. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDeakin2012
  6. https://books.google.com.gh/books?id=0j94OFipg2MC&redir_esc=y
  7. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDeakin1994
  8. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFTheodore2016
  9. Hypatia (in English). 2025-07-27.
  10. Hypatia (in English). 2025-07-27.
  11. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFTheodore2016
  12. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFWatts2008
  13. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDeakin2007
  14. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFCameron2016
  15. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDzielska1996
  16. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFPenella1984
  17. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFCastner2010
  18. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDeakin2007
  19. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia
  20. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia
  21. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFCastner2010
  22. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFWatts2008
  23. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFWatts2017
  24. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDzielska1996
  25. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDzielska2008
  26. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDzielska2008
  27. https://kuscholarworks.ku.edu/handle/1808/6501
  28. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia
  29. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFWessel2004
  30. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFHaas1997
  31. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFWatts2008
  32. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFNovak2010
  33. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFHaas1997
  34. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFWatts2017
  35. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFHaas1997
  36. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFCameron2016
  37. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDzielska1996
  38. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFCastner2010
  39. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDeakin2007
  40. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFCastner2010
  41. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFBradley2006
  42. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFWaithe1987
  43. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFEngels2009
  44. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFEngels2009
  45. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFDzielska1996
  46. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hypatia#CITEREFCameronLongSherry1993