Yãk-y n kẽng y sẽn tarã nengẽ

Monique Ilboudo

Soolge Wikipidiya
Monique Ilboudo
neda
Sex or genderfemale Tekre
Country of citizenshipBurkina Faso Tekre
Given nameMonique Tekre
Family nameIlboudo Tekre
Date of birth1959 Tekre
Zĩ-ninga o rogeWaogdgo Tekre
Languages spoken, written or signedFrench Tekre
Educated atParis 12 University, University Lille-II, University Joseph Ki-Zerbo Tekre

A Monique Ilboudo (b sẽn dog yʋʋmd 1959) yaa seb-gʋlsda la Burkĩna Faso ned sẽn tʋmd ne a mensã noor tɩ b tõog n zab ne b mensã. Yʋʋmd 2012 wã, a yaa Burkina Faso tẽn-tʋmd sẽn yaa naan-koɛɛga la sẽn tar pãn-tõog n tʋmd tẽns nins sẽn be Gʋr-goamã la Baltik soolmẽ wã.

A tuuma

[tekre | teke sidgem]

A Monique Ilboudo rogame Ouagadougou, Volta sẽn be yĩngri wã, yʋʋmd 1959. A zãmsda sɛb Ouagadougou Inivèsite, n paam a ba-diplom yʋʋm 1982 la a paam a magister sẽn yaa sɛb sẽn kẽed ne nin-tɩrsã wɛɛngẽ yʋʋm 1983. A sẽn wa n zãmsd Biiblã wã, a kẽnga Lille 2 wã, Frans sẽn boond t'a "Université de la santé et de droit" wã, n paam a diplôme wã sẽn wilgd tɩ a zãmsda zak sẽn kẽed ne nin-buiidã yell yʋʋmd 1985. A paama a PhD wã sẽn kẽed ne noor ning sẽn kẽed to-to wã wã Pari XII Yuniõrẽ yʋʋmd 1991 wã, la a lebga karen-bi-bi-pugl a yembr Ouagadougou Yuniõrɛɛrẽ. [1] Yʋʋmd 1992 wã n tãag 1995, a ra gʋlsa Burkina-rãmbã daarã sɛbã sẽn boond tɩ "Féminin Pluriel" wã. Wakat kãng me, a lugla a Qui-vive, n ges Burkĩna pagba sẽn be zĩig ningã. A lebga sull ning sẽn lugl n kõ b sõssã yʋʋmd 1995 n tãag yʋʋmd 2000 wã. [2]

A Ilboudo ra yaa pag a Anne-Laure Foolly sẽn maan a filim ning sẽn yaa "Femme aux yeux ouverts" wã pʋgẽ yʋʋmd 1994 wã. A Ilboudo sẽn karem filimã yʋʋr yɩɩ yɩɩl a yembr pʋgẽ. A yeela woto: "Rɩ-poak sẽn tar waoogre segd n zãmsda a sɩdã, a pa segd n karemdẽ, a pa tog n pak a nin ye".[3] Ilboudo wilgame tɩ Burkina Faso, wa Afirik tẽns wʋsg pʋsẽ, rapã ket n getda yoobã wɛɛngẽ. Sẽn yɩɩd fãa, yaa b sẽn na n paam n dogl b kambã n paas b kambã.[4] Pag sã n pa tar pag wʋsg n na n dog ne a to wã, b tõe n kɩtame tɩ pagã paam zu-loees wʋsg ne HIV/AIDS. Ilboudo wilgame tɩ b pa tõe n maan gũusgu n paam kambã ye. [5]

Yʋʋmd 2000 wã, b yãka a Ilboudo t'a yɩ minisr sẽn geta nin-buiidã sorã wɛɛngẽ. Yʋʋmd 2002 wã, b yãka a Mart t'a yɩ minisr sẽn get ninsaalbã zu-soab rãmbã kengre.[6] A yeelame tɩ naongã yaa ninsaalb noor tõogr ye, la a yeelame tɩ na n yɩɩ toog tɩ b tõog naongã hal tɩ raogã, siglgã la buud-goamã tõr na n yɩɩg politikã la nin-buiidã tõr ye.[7]

A Burkina Faso tẽn-tʋmd sẽn yaa kãseng la a sẽn tar tõogo n tʋmd tẽns nins sẽn be Gʋd-maandgã la Baltik soolmẽ wã.[8]

A yi gulsda

[tekre | teke sidgem]

Ilboudo gʋlsa sõss wʋsg la sɛb wʋsgo, la yaa Afrika sɛb sẽn gomd Frankofõon buud-gomdã pʋgẽ. [6] A sẽn da maand "Féminin Pluriel" wã poore, a ra tara sõsg n get siglgã sẽn yaa "Le Regard" wã pʋgẽ. [1] A sẽn sɩng sõss nins sẽn be "Féminin Pluriel" sebrã sebrã pipi sebrã pʋgẽ, a gʋlsa woto:

Pag sã n gʋlsd n paasdẽ, n dɩkd mikrõfonã wall kaamɛrã, b pa na n paam n paam n pa tar n yãgd ye, tɩ yaa ne b sẽn get b vɩɩmã yell bal bal la b getẽ. La vɩɩmã sẽn pa tar pagã, rẽ yĩnga sɩd yaa vɩɩm bɩ? Rɩtbã gomda pagbã yelle, n-ye, la b sẽn get b mensã pa yɩ sõma wakat fãa ye, la sẽn yɩɩd fãa, pa b sẽn get bũmb nins sẽn be b vɩɩmã pʋgẽ wã bal ye. B sẽn dat n maan woto wã yaa b sẽn na n wilg tɩ b tara sor n get pagbã yelle. Yaa yell sẽn yaa toog ne pagbã la b sẽn pa tõe n maan bũmb ning sẽn na yɩl tɩ b pa tõog n maan b sẽn dat n maan bũmb ningã ye. [9][6]

A Ilboudo paama tẽnga taoor ning sẽn paam n kõ a Nowɛll ning sẽn yaa sõma n yɩɩdã la a Le Mal de Peau (Tõndã bãag) sẽn yaa yʋʋmd 1992 wã.  B lebs n yiis seb-kãngã yʋʋmd 2001. A gomda Burkina-be pag sẽn paam tɩ sodaag a ye pãb-a wã la bi-bɩɩg sẽn dog ne pagã yell.[2] A sẽn kẽed n na n bao a ba wã, a kẽnga Pari n nongẽ nin-bil a ye.

A Murekatete, sebr b sẽn gʋls n naan yɩ "Rwanda, a gʋls n maan yĩn-menga tʋʋmde", n yiis yʋʋmd 2001. A Murekatete yaa pag yʋʋr sẽn dat n yeel tɩ "kẽng-a t'a vɩɩmd". Rwand kʋdemdã yell tẽegrã pak-a lame. A ra baood n na n tõog n tõog n paam n lebg n vɩɩmd wakat sẽn zems ne a sɩdã, n kẽng Burambi tẽn-digimdã.[2] A sẽn dɩk a to wã kɩtame tɩ yellã lebg toogo.[6]

A biografi

[tekre | teke sidgem]

Ilboudo, Monique (1992). Le mal de peau. Imprimerie Nationale du Burkina. Retrieved 2013-02-08.

Ilboudo, Monique (1992–1995). "Féminin Pluriel, un an de chroniques sur les femmes". Observateur Paalga.

Ilboudo, Monique (1997–1999). "La Liberté matrimoniale et l'Infraction d'excision". Revue Burkinabé de Droit.

Ilboudo, Monique; Djedanoum, Nocky (2000). Nyamirambo: recueil de poésies. Le Figuier. ISBN 978-2-84258-067-4. Retrieved 2013-02-08.

Ilboudo, Monique (2000). Murekatete. Lille: Editions du Figuier. p. 75.

Ilboudo, Monique (2001). Le Mal de Peau. Le Serpent à Plumes.

Ilboudo, Monique (2006). Droit de cité: être femme au Burkina Faso. les Éd. du remue-ménage. ISBN 978-2-89091-244-1. Retrieved 2013-02-08.

Si loin de ma vie (2018). So Distant from My Life, trans. Yarri Kamara (Tilted Axis Press, 2022)

Carrefour des veuves (2020)

A fot-ramba

Sebtiise

[tekre | teke sidgem]
  1. 1.0 1.1 https://books.google.com/books?id=QD8TgZVWugYC&pg=PA92
  2. 2.0 2.1 2.2 http://www.africultures.com/php/index.php?nav=personne&no=4074
  3. https://books.google.com/books?id=07RsgNhi8l4C&pg=PA86
  4. https://books.google.com/books?id=07RsgNhi8l4C&pg=PA86
  5. https://books.google.com/books?id=07RsgNhi8l4C&pg=PA86
  6. 6.0 6.1 6.2 https://books.google.com/books?id=07RsgNhi8l4C&pg=PA86
  7. https://archive.today/20130413185103/http://www.lestratege.net/index.php/diaspora/645-diplomatie-monique-ilboudo-premier-ambassadeur-du-burkina-faso-en-lettonie
  8. http://www.lefaso.net/spip.php?article29021
  9. https://books.google.com/books?id=QD8TgZVWugYC&pg=PA92