Yãk-y n kẽng y sẽn tarã nengẽ

Bassirou Diomaye Faye

Soolge Wikipidiya
Bassirou Diomaye Faye
neda
Sex or gendermale Tekre
Country of citizenshipSenegal Tekre
Name in native languageBassirou Diomaye Faye Tekre
Given nameBassirou, Q125500195 Tekre
Family nameFaye Tekre
Date of birth25 Tuulg kiuugu 1980 Tekre
Zĩ-ninga o rogeN’Diaganiao Tekre
SpouseMarie Khone Faye, Absa Faye Tekre
Occupationtax inspector, politician Tekre
Position heldPresident of Senegal Tekre
Educated atUniversité Cheikh Anta Diop, National School of Administration of Senegal Tekre
Member of political partyAfrican Patriots of Senegal for Work, Ethics and Fraternity Tekre
Religion or worldviewIslam Tekre

A Bassirou Diomaye Diakhar Faye (Wolof: Basiiru Jomaay Jaxaar Fay; sẽn dog yʋʋmd 1980 tʋʋl kiuug rasem 25), sẽn yaa Senegal politik soab la so-pakda taoor soab sẽn yaa Senegal tẽnga taoor soab n sɩng n yaa a nu soaba la a sẽn yaa a soabã yʋʋm 2024. A ra yaa PASTEF sɛkrɛt kãsenga, sẽn tõog n yɩ Senegal tẽnga taoor lʋɩtb taoor n yãk yʋʋm 2024 wã n na n dɩk a Ousmane Sonko sẽn da pa segd n yɩ a taoor soaba wã.

Bi-bɩɩgã

[tekre | teke sidgem]

A Faye rogame yʋʋmd 1980 tʋʋlg kiuug rasem 25 daarã [1] in Ndiaganiao, in the western department of M'bour, Senegal.[2]Ndiaganiao, Senegal sẽn be M'bour sẽn be mogrã pʋga. A yaa Serer buud-gomd neda. A yʋʋr sẽn yaa "Diomaye" wã rat n yeelame tɩ "tõnd waoogda" iSerer buud-gomdã pʋgẽ. [3][4] A sẽn dog tẽn-tẽnga, a ra yetame t'a yita tẽn-tẽngã, la a "paasa a meng ne zãmsg la siglgã sẽn yaa a tẽngẽ wã, Ndiaganiao, Serer tẽnga". [5][6] A ba wã, a Samba Faye, sẽn yaa Senegal Sosialisã Party wã ned sẽn maan yʋʋm wʋsg n yeel tɩ a bi-riblã bɩɩ ne goabg sẽn pa sõma. A yaab-rãmbã ra zabda ne Frans dũni gill pipi zabrã sasa, n yaa Senegali Tirailleur, la b kẽes-a bãens roogẽ, sẽn wa n yɩ ne zabr ne Frans soolmã taoor dãmb a sẽn maan n naan naan naan naan kɩtpɛr sẽn be Ndianganao wã pʋgẽ. [7]

Zãmsgã la a karẽn-biis sɩngre

[tekre | teke sidgem]

A kẽnga lekoll sẽn yaa pipi wã a tẽngẽ, la a yaool n kẽnga lekol sẽn yaa pipi la pipi wã M'Bour. [8] Yʋʋmd 2000 wã, a Faye paama a diplôme. A paama noorã magisterã Dakar tẽnga Cheikh Anta Diop Yuniõrẽ la a tõog n tõog n paam bĩng-n-tɩ-tẽngã, n kẽ Senegal tẽnga zãmsa lekollẽ la a kẽnga magistrã lekollẽ yʋʋmd 2004. A sẽn paam lekollã poore, a yãka yam n na n lebg lekoll taoor soab sẽn tʋmd lekollã la a sẽn tʋmd ne lekollã pʋgẽ wã. A lebga a Ousmane Sonko zoa. [2] Yʋʋmd 2014 soabã pʋgẽ, a Faye ne a Sonko zoodã paasame, sẽn yaa Sood-rãmbã la b sẽn boond tɩ Estates Union wã pʋgẽ, sẽn yaa a Sonko sẽn yaa politikã sull ning sẽn yaa PASTEF taoor soaba. A Faye sẽn da yaa tigis-n-taag taoor soaba, a ra maanda koe-moonegã n na n sõng-b tɩ b paam n yɩ tẽnga rãmb la b tõog n yɩ tẽnga taoor dãmba. [9]

Politiki karẽn-biisa

[tekre | teke sidgem]
Faye yʋʋmd 2024

A Faye sẽn da yaa bi-ribl n wa n wa n yaa PASTEF ned sẽn naan wa n wa lebg a ye. [2] A ra na n lebga a Sonko programã sẽn na n yɩ a sẽn na n yãk a meng n yɩ a taoor soab n na n yãk yʋʋm 2019 senegal tẽnga taoor lʋɩtb taoor n yãk a soab wã nin-buiidã sʋka. A Sonko paama vot wʋsg n paam n lebg a tãab soaba. [9] Yʋʋmd 2021 tʋʋlg kiuugã, a Faye lebga PASTEF sɛba, a Sonko sẽn da be bãensã poore, a sẽn da be masazã gãdga tʋʋm tʋmtʋmd sẽn da wa n beeg-a naoor wʋsgo. A Faye sẽn da rat n tõog n dɩ naam wã, a maana a sẽn tõe n tõog n naag a opozisyonã n maan yʋʋm 2022 wã, n paam zĩ-bʋs 56 ne a sẽn be n be n get a Zeova siglgã sẽn boond t'a "Liberate the People" wã pʋgẽ. [9] La a Faye me pa tõog n lebg Ndanganao tẽnga taoor soaba ye. [10]

B sẽn kẽes-b bi-bees roogẽ la b yiis-b roogẽ

[tekre | teke sidgem]

Yʋʋmd 2023 Afrill rasem 14 wã, b yõka a Faye a sẽn da yi a sorã la a sẽn da tʋmd a tʋʋmdã Dakar Rue de Thiong zugu. Rẽ poore, b kɩtame t'a be polisã bãensẽ, a sẽn da wa n ningd bũmb ning a sẽn da maand social media wã wã poore, a sẽn yeel tɩ a "paasa kibay, a paoogda bʋ-kaoodbã, la a paoogd a sẽn naan n kõ a tʋʋm-tʋmdã". A sẽn tʋm tʋʋm kãnga pʋgẽ, a sẽn wilg tɩ b pa mi tɩ b yaa wẽnsã taoor soab, a wilgame tɩ b na n kɩtame tɩ b yãk a Sonko bʋʋd n yiis a sor n kao bʋʋdã, a PASTEF ne a Mame Mbaye Niang sẽn yaa ministɛɛr ning sẽn geta sẽk wã sʋka.[fr] La b sẽn wa n wa n paasd a yellã, b sẽn da wa n kos-a "tõnd n kɩt tɩ b wa n zab ne b taabã" la b sẽn da yeel tɩ b "beoog n sãam b tẽnga bãanã" kɩtame t'a kell n gũus wakat sẽn pa naan zĩnd ye. [9]

Sẽn wa n yɩlẽ tɩ tẽnga taoor soab a Macky Sall sẽn da be wakat kãnga wã maan makr n dat n kaoos n kaoos n yãk n yãk n zĩnd n na n zĩnd a poorẽ wã, b sẽn wilg tɩ b pa tõog n welg no-koɛɛg ye.[11] A Sall sẽn da wa n na n maan n leok n wilg tɩ b sẽn da yãk tɩ b na n yãk n yãk n na n yãk a naamã yʋʋmd 4 rasem a 2 wã, a yeelame t'a na n basa a tʋʋmdã yʋʋmd 4 rasem 24 wã. [12] A wilgame tɩ yẽ me ratame n yiis a Sonko, a Faye la b poorẽ dãmb fãa, n maan a sẽn na yɩl n wilg tɩ yẽ yaa a sũur fãa tʋlg soaba. [13] Yʋʋmd Febr kiuugã sɛɛbẽ, goosneema wã yãka yam n na n kõ-a-la sor n na n kɩtame tɩ b tõog n boog b meng ne b sẽn da be n namsd nebã la b sẽn da namsd-b politikã.[14] A Sonko ne a Faye paama sor yʋʋmd yʋʋmd 3 kiuug rasem 14 wã, sẽn deng n maan n yãk a naamã.[15][16]

A sẽn maan a naamã

[tekre | teke sidgem]

[[File:Diomaye Faye entretien (cropped).jpg|thumb|right|Faye yʋʋmd 2023]]

Sẽn na n yɩlẽ tɩ b bãng tɩ a Sonko tõe n yɩɩ taoor lʋɩtb taoor n yãk a meng n na n yɩ a taoor lʋɩtbã taoor lʋɩtba, b yãka a Faye n na n yãk a soab yʋʋm 2024, baa ne a sẽn be bãens pʋgẽ wã. La b ra gɩdga a PASTEF kiuug wʋsg sẽn deng rẽ, sẽn dat n yeel t'a yaa ned sẽn pa tar sor n na n lʋɩ taoor ye. [17] Yʋʋmd 2024 yʋʋm-vẽkr kiuug rasem 20 wã, Senegal tẽnga lalg-n-soaba yiisda kandidã sõor sẽn na n yɩ baasg tɩ b yãk a Sonko tɩ b wa maan n yãk a meng n yɩ a taoor soaba. A Faye sẽn da na n yɩ taoor soabã paama a sẽn da na yɩl n deeg a bʋʋdã. A Sonko ra pa yãgd n na n wilg t'a teelda a Faye n yãk a meng ye. [18]

Yʋʋmd 2024 tʋʋl-nif kiuug rasem 15 daar a Faye sẽn yi bi-bees roogẽ wã poore, a tigsa neb wʋsg sẽn na n sõng-a a taoor lʋɩtb taoor n wilg a sẽn na n yɩ taoor lʋɩtbã taoor soaba. [19] A Abdoulaye Wade sẽn da yaa prezida wã ne a Senegali Demokarɩs Party (PDS) talla a Faye ne a sũur fãa. A Karim Wade sẽn da yaa PDS kandidã, b zãag-a lame t'a pa tõog n maan rasã, bala a ra yaa tẽng-bi-bi-pugli wakat ning a sẽn da kõ a kandidɛɛrã. [20] A Tidiane Dieye sẽn yaa taoor lʋɩtb taoor n yãk a Faye wã, a basa a meng n na n sõng a Faye. [21]

sẽn wa n yaa prezida, a pʋlemame tɩ b na n naan tʋʋmde, n zab ne sɩlem, la a pʋlem tɩ b na leb n gesa tʋʋm nins b sẽn maan ne pãng wã yelle. [22] A ra ket n yaa "Diomaye mooy Sonko" sẽn dat n yeel tɩ "Diomye yaa Sonko" Wolof buud-gomdã pʋgẽ, la a wilgame t'a tẽedame tɩ Sonko sẽn yaa a karisma la a sẽn nong nebã wʋsg Senegali kom-bɩɩsã sʋka na n kɩtame t'a raab paasdẽ. [23] A Faye programã ra yaa wa a Sonko programã sẽn zĩnd yʋʋmd 2019 wã. [9] A Faye sẽn wa n be a tʋʋmdã pʋgẽ wã, a wilga a paoongã tɩ b segd n tũ a sẽn da yãkã. [24]

A Faye yaa tẽnga taoor soab n paam n yãk n yɩ tẽnga taoor soaba, n yaool n maan n maan n yãk n yãk n na n zĩnd n na n kao a naamã. A Faye paama vot sẽn yɩɩd 54% ,[25]n lebg pipi sẽn pa tũud ne a Zeova wã taoor lʋɩtb taoor soaba, sẽn yɩlẽ t'a lebg pipi sẽn tõog n yɩ taoor lʋɩt taoor soabã, sẽn sɩng ne Senegal sẽn paam b mens n pa le soog b mens yʋʋmd 1960 wã.[26]

presidency (2024 to present)

[tekre | teke sidgem]
Faye with U.S. Deputy Secretary of State Christopher Landau in July 2025.

A Faye paama a naamã yʋʋmd 4 soabã. A sẽn wa n gom a sẽn na n wa maan a naamã sasa wã, a pʋlemame tɩ b na n zab ne zãmbã la b na n toeema ekonomi wã. [27] A sẽn maan a pipi tʋʋmde yaa a Sonko n yɩ Senegal tẽnga taoor soaba, la a wilg a goosneema a 4 soabã.[28][29]

A Faye kɩtame tɩ b maan raag n bãng sẽn yaa nafã, la gazã wɛɛngẽ, la a yeelame tɩ b "keoogda b sãambã Senegali". [30]

A Faye kẽnga Mauritanie rasem 25 daarẽ, n tɩ yã a Mohamed Ould Ghazouani sẽn be Nouakchott wã. [31] Yʋʋmd 5 soabã, a yãa Guinee sodaas taoor soaba Mamady Doumbouya a sẽn wa n be tẽng ning sẽn yaa a poorẽ wã. Yʋʋmd 5 soabã, a segla a Assimi Goita sẽn yaa Mali tẽnga taoor soaba, a sẽn da wa n be Bamako wã. A Faye ra zoe n wilgame t'a ratame tɩ Mali, la Burkina Faso la Niger sẽn be sodaasã taoorã lebg n wa ECOWAS. [32]

Politiki wã

[tekre | teke sidgem]

A Faye yeelame t'a tẽedame tɩ b na n toeema siglgã la b na n kɩtame tɩ b tõog n lebg n paam Senegali naamã, tɩ bãngdb kẽer tagsdẽ tɩ yaa bõn-naandg n wilgd tɩ b rat n zãaga tẽngã ne tẽns nins sẽn be Zapõ wã, sẽn yɩɩd fãa ne Frans soolmã sẽn da yaa kolonialã.[23] A pʋlemame me t'a na n zab ne "Fãrensã sẽn na n zãgsd a sẽn na n paam n dɩtẽ" Senegali, a sã n paam n yãk-a. [9]

B sẽn maan b sẽn tõe fãa

[tekre | teke sidgem]

A Faye sẽn maan b sẽn tõe n maan b sẽn datã, a pʋlemame tɩ b na n boogame, la b na n lebs n maana a Vʋʋsem Naabã. [36]

Sebtiise

[tekre | teke sidgem]
  1. Maclean, Ruth (25 March 2024). "Young Opposition Candidate Set to Become Senegal's President". The New York Times. Archived from the original on 27 March 2024. Retrieved 27 March 2024.
  2. 2.0 2.1 2.2 Site bãnde: <ref> tag sẽn pa zems; b pa kõ sõsg n wilg sõss nins sẽn boond tɩ :2 ye
  3. France 24. "Le nouveau président sénégalais Bassirou Diomaye Faye promet un "changement systémique." AFP, John Wessels (02 April 2024). [1] (retrieved 13 April 2024)
  4. Jeune Afrique, "Bassirou Diomaye Faye : candidat éclair, président surprise." By Marième Soumaré (29 March 2024 [2] (retrieved 13 April 2024)
  5. "Bassirou Diomaye Faye : qui est le 5e président élu du Sénégal ?". BBC News Afrique (in French). 2024-03-18. Retrieved 2024-06-20.
  6. Site bãnde: <ref> tag sẽn pa zems; b pa kõ sõsg n wilg sõss nins sẽn boond tɩ :3 ye
  7. Maclean, Ruth (12 April 2024). "From Village to Prison to Africa's Youngest Elected President". The New York Times. Retrieved 12 April 2024.
  8. Ly, Mouhamed Abdallah; Bassène, Pape Chérif Bertrand (2024-03-28). "Bassirou Diomaye Faye: from prison runner-up to president of Senegal". The Conversation (in American English). Archived from the original on 3 April 2024. Retrieved 2024-03-30.
  9. Kane, Coumba; Théa Ollivier (23 March 2024). "Senegal's presidential election: Bassirou Diomaye Faye, Ousmane Sonko's Plan B". Le Monde (in English). Archived from the original on 25 March 2024. Retrieved 23 March 2024.