Yãk-y n kẽng y sẽn tarã nengẽ

Ko-yúudga

Soolge Wikipidiya
ko-yũudga
Subclass ofliquid water, bumb-yũur Tekre
SRGB color hex triplet1E90FF Tekre
Fabrication methoddrinking water production Tekre
Usespotable water sampling Tekre
Relates to sustainable development goal, target or indicatorTarget 6.1 of the Sustainable Development Goals Tekre
Unicode character🚰 Tekre
Opposite ofnon-drinking water Tekre

Koom yaa bũmb sẽn pa tar yũ-noog sẽn tar bãngre. A yaa bũmb sẽn yaa vẽenega, sẽn ka tar yũugu, sẽn ka tar yũugu, la sẽn ka tar vɛɛre, la a yaa bũmb ning sẽn kɩtd tɩ tẽngã koom-koglg la bõn-vɩɩs nins fãa b sẽn mi wã lebg koom-koglg (sẽn na yɩl n tõog n welg-ba).[1] A yaa tɩlae ne bõn-vɩɩs nins fãa sẽn be tẽngã zugã, baa ne a sẽn pa kõt rɩɩbo, pãngã, wall bõn-vɩɩs a taab sẽn yaa mikrõ. A sẽn boond t'a H2O wã wilgdame t'a molecule fãa tara oksize a ye, la hidrogẽr a yiib sẽn lagem taab ne taaba. Hydrogen atõma lagma ne oksize atõma ne 104.45°[2] "Water" yaa H2O wã sẽn yaa bũmb sẽn yaa ko-kẽeng ne yam-tekr sẽn yaa sõma wã me yʋʋre.

Sẽn mik tɩ tẽngã zĩigã pẽe ne koomã zĩiga a tãabo, koomã bee tẽngã zug wa bũmb sẽn yaa kãn-kãe, bũmb sẽn yaa koom la gazã.[3] A maanda sawadg sẽn yaa sawadgo, la sawadg sẽn yaa sawadgo. Sawadg yaa ko-kãsemse, la ko-pɛm yaa bũmb a ye. B sã n welg-a sõma, a tõe n lebga lamdo. Koomã sẽn yaa wa gazã yaa bug-zõosgo.

Koom tara tẽng zugu 71% zugu, la ko-kãsems la ko-kãsems yaa ko-kãsems wʋsg sẽn be tẽngã zugu (96.5%).[4] Koomã pʋɩ-sʋk yaa tẽng zug koom (1.7%), Antartica la Greenland sa-kẽengã la sa-kẽengã (1.7%), la sa-kẽengã pʋgẽ yaa bugum, sa-lim (sẽn yaa sa-kẽeng la koom sẽn be yĩngri), la sa-kẽeng (0.001%).[5][6] Koomã kẽndda wakat fãa, n wat mogrã pʋgẽ.

Koom tara yõod wʋsg dũni gill ligdã pʋgẽ. Sẽn kolg ko-yũudr sẽn ta 70% ninsaalb sẽn tũnugd ne wã kẽeda tẽn-gãong pʋgẽ. Ko-yũudg sẽn be ko-yũudl la ko-yũudl zĩisẽ wã yɩɩ, la ket n yaa, rɩɩb sẽn yaa kãseng wʋsg dũniyã zĩis wʋsg pʋsẽ, n kõt dũni gill proteɛn dãmb 6.5%. 8] B rɩkda koom-kogend wʋsg sẽn zãad yɩɩg n koosd teedã (wa ne kaam, gaas la teed a taab) n loogd mogre, kʋɩlse, kʋɩlse, la kʋɩlse. B tũnugda ne koom, lamdo, la bug-zõos wʋsg n maood ne rãam la pemsem. Koom yaa bũmb sẽn tõe n kɩt tɩ bũmb toor-toor wa kʋɩlse, la a yaa bũmb sẽn tõe n kɩt tɩ bũmb kẽer yɩ sõma. Koomã, sawadgã la lamdã me yaa bũmb sẽn tar yõod wʋsg reem wʋsg la reem buud a taab pʋsẽ, wala koom koglg, koglg sẽn maand sũ-noog yĩnga, kogl-koglg zoeese, koglg sẽn maand sawadgo, zĩm yõgre, koom koglg, sawadg sẽn maand sawadgo, la sawadgo.[7]

Sebtiisi

[tekre | teke sidgem]
  1. https://www.usgs.gov/special-topic/water-science-school/science/water-qa-why-water-universal-solvent?qt-science_center_objects=0#qt-science_center_objects
  2. https://chem.libretexts.org/Courses/Pacific_Union_College/Quantum_Chemistry/10%3A_Bonding_in_Polyatomic_Molecules/10.02%3A_Hybrid_Orbitals_in_Water
  3. https://uh.edu/~jbutler/physical/chapter6notes.html
  4. https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/how-much-water-there-earth
  5. https://web.archive.org/web/20130408091921/http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/EarthSciences/Oceanography/?view=usa&ci=9780195076288
  6. https://web.archive.org/web/20070320034158/http://www.agu.org/sci_soc/mockler.html
  7. https://doi.org/10.1038%2Fsj.ejcn.1602522