Yãk-y n kẽng y sẽn tarã nengẽ

Sʋka Baobgo

Soolge Wikipedia

KIBARE

[tekre | teke sidgem]

Ghana sʋk baobga yaa kʋdg gofneema zaoore n kʋ sãnem Kodenvaare, sẽn boond tɩ Ghana rũnda wã. Baobga da yaa nasaar-dãmba tẽn-yãmbga saha departma zaoore Ghana pʋgẽ.


Ghana soog-m-mebga sɩn sɩnge tʋʋlg kiuugu yoob soab daare, 1957 wã, ti sʋk baobga da ka pãas baobgo-rãmba anu ninsi sɩnda be wã yé. Prof (Karen-saamba) Kofi Abrefa Busia, Progress Party (Kẽng taoore Pagti) wã taoor saoba, n pʋi sasa  Taoolende Baobga a yiibu n naan Sʋk Baobga.

Baobga rɩɩme n dɩ vẽenem 9826 kilometr men-yɩlende tɩ rẽ yaa Ghana kãara zãng 4.1%. Sãn yaa bedrem yɩ, Sʋk Baobga la piiginga saoba baobgo-rãmba piig la a yoobe pʋge.

Baobgo-rãmb anãase n gũbg Ghana Sʋk Baobga. A nin-taooré sẽnẽ yaa Taoolende Baobgo; rɩtg sẽnẽ tara Sãntɛya (Ashanti) nɩ Yaanga Baobgo; tɩ yaang sẽnẽ tar Greater Accra Baobgo. Baobga goabg sẽnẽ yaa mogre bɩɩ Atlantic ko-kãsenga.

NIN-BUIIDU

[tekre | teke sidgem]

2021 yʋʋmd sõadga bilsa mɩ tɩ Ghana Sʋk Baobga masa tara nin-buiidu milyõ bɩ tus-kẽemde a yiib, tus-kobs-nii la pis-nu la a wae, kobs-nii la pis-yi la a ye (2,859, 821). Rẽ wã mamsda Ghana nin-buiida fãa pʋge 9.3%. Sõadga wilga mɩ tɩ raopa yaa milyõ a ye, tus-kobs-tãabo la pis-wae, kobs-a wae la pis-nii la yopoe (1,390,987) tɩ pagba mɩ yaa milyõ a ye, tus-kobs-nãas la pis-yoobe la a nii, kobs-a nii la pis-tã la a nãase (1,468,834).

BUUD-KƲƲNGO

[tekre | teke sidgem]

Ghana Sʋk Baobga neba wʋsg yaa Akan-ramba (Sãantɛya). Baobga pʋge sagse ayoobe neba pʋʋib pis-wae yaa Akan-ramba bɩ Sãantɛya. Akan-ramba mɩ wʋsgo yaa Fante-ramba. Buud nina sɩn boond tɩ Guan wã neb bé Ewutu-Effutu-Senya pʋge. Ewe (Ayigwe) ramba waooga bilifu n ta 5.0% zɩɩng wã, ti moose nɩ gʋrense nɩ ragãmba mɩ yaa 3.4% baobga pʋge.

ARZƐK KOGLGO TƲƲMA

[tekre | teke sidgem]

Ghana Sʋka Baobgo arzɛk tʋʋma yaa sãnem baoob', yẽed' bɩ zim-lobre nɩ yamleo-gõore. Koob tʋʋma (n tɩ pãas zĩm-lobre) la saka neb wʋsg maandé. Sʋk Baobgo-rãmb koodã Cocoa nɩ koense nɩ anana sʋba wʋs-wʋsgo.

SẼN PAAME

[tekre | teke sidgem]

Sʋk Baobgo tara arzèk wʋsgo b yaa tẽng bɩ b kʋɩl zeedo. Saka sẽn paame arzèk nɩns la:

*Sãnema

*Yamsem

*Bauxite

*Petrol-kãre

*Sãnem-pɛɛlga

*Ra-kaorgo

*Gaase

*Ko-kãsenga.

YAMLEO-GÕORE NAGRE

[tekre | teke sidgem]

Ghana Sʋk Baobga-ramba n da yaa pipi ramb sɩn kẽ la b lebg zoodo nɩ nasaar-dãmba. Rẽ wã kɩ mɩ t b tar yamleo-goodem wusgo b saka. B mɩ tara kʋɩl-kogse wʋsgo. Ghana baobg ning ka naan tõoge n make Sʋk Baobga nɩ kʋɩl-kogse bi mogr noor samand-ramba. Yamleo-goodem nins la:

*Posuban Shrine (Posuban Tẽn-kugri)

*Elmina Lagoon

*Fort Good Hope (Saag-sõngo Taoko)

*Fort Amsterdam (Amsterdam Taoko)

*Kakum National Park (Tẽng-sondg Yalsg zĩiga)

*Elmina Castle (Elmina Na-zaka)

*Cape Coast Castle (Cape Coast Na-zaka)

*Monkey Forest Resort (Wãamse Koaag Zĩĩga)

*Elmina Zĩm-yõagda Daaga

*Sonde Yembse Kʋɩlg Yalsg zĩĩga

*Fort St Jago (St Jago Taoko)

*Fort William (William Taoko)

*Kʋmraase nɩ kibs-rãmba.

KUMRAASE NƖ KIBS-RÃMBA

[tekre | teke sidgem]

Kibs-ramb pis-tã la yiibu n be Ghana Sʋk Baobga pʋge. Zĩiga ramb rog-n-miki yaa galle. Fo sãan wa saka b fo nang pãng n ta n tɩ yugi kibs bãmba:

*Bakatue yaa mogre pakre kʋmdaaga. A yaa Elmina-ramba kibsa.

*Edina Bronya (Edina-ramb' nowɛlle) mɩ yaa Elmina-ramba kibs nina b sɩn yugɩr yʋʋm paalga fãa pipi alkamis' daare n tar tẽegre bamb Elmina-ramb' nɩ Dutch-ramba zoodo bɩ rolemdo.

*Aboakyere yaa we-rũnga yõgbo kibsa. Aboakye (We-runga yõgbo) yugɩra yʋʋmd fãa Sig-noy kiuugu pʋge tɩ b tẽegre sasa nina b buud sɩn yẽgre n yit Western Sudan wã. Winneba-ramb' n yugɩr kibs kãnga.

*Fetu Afahye mɩ yaa kibs' nina Cape Coast neb sɩn yugɩr bõn-bɩʋʋngo kiuugu fãa pʋge. Kibs' kanga yaa yɩlgre kibsa. A sasa la rĩma saamd busa n kʋt bõn-naandg-ramba.

*Odambea yaa Saltpond neb kibs' nina b sɩn yugɩr n tẽegre b buudu yẽgre.

*Akwambo mɩ be mɩ. Akwambo yaa soré pesemde kibsa. Tẽnga Asafo-ramba koodã kʋl-faamse, kulse, nɩ pʋʋse fãa soaya. Beoog' sãan vẽẽge, nanamse basda koom la b maane maoong tẽn-kugrã zug n pʋʋs wẽndé barka.

*Odwira yaa yaab-rãmba nɩ têng kugr yẽegre nɩ koom sʋʋbo kibsa. Lʋmse wẽeda gãngãado tɩ bug-raado wẽ n moone kibsa. Odwira yugɩr sẽngra Jukwa tẽng pʋge la a baasre Dunkwa-on Offin tẽnga.

KAREN-DOTO

[tekre | teke sidgem]

Secondary Karen-doto

[tekre | teke sidgem]

Ghana Sʋka Baobgo tara secondary karen-doto woã pis-nu.

2021 West Africa Examination Council makré welged wilga mɩ tɩ zĩiga secondary karen-doto anãase yʋʋr n na boole pipi karen-doto piig pʋge. Karen-doto bamb la Wesley Girls SHS (Naas soaba), Holy Child SHS (Anu soaba), Addisadel College (Yoob soaba) nɩ St Augustines College (Anii soaba). Secondary karen-doto nɩnsi la:

*Mfantsipim SHS

*Mfantsiman Girls SHS

*Ghana National College

*Aggrey Memorial

*Komenda SHS

*Swedru SHS

*Winneba SHS

*Swedru School of Business

*Apam SHS

*Seventh Day Adventist SHS..

College karen-doto

[tekre | teke sidgem]

Sʋka college karen-doto na sõde n ta pis-yi. Sõdbo kara lagemda kaorengo nɩ logtoɛɛmba college-ramba. Nɩnsi la wã:

*Ola Training College

*Presby Women's Training College

*Komenda College of Education

*Fosu College of Education

*Assinman Nursing and Midwifery Training College

*Cape Coast Nursing and Midwifery Training College

*Police Command Training College

*Cape Coast Community Nursing College

Université karen-doto

[tekre | teke sidgem]

Sʋka Baobgo université karen-doto anu la:

*University of Cape Coast

*University of Education, Winneba

*Cape Coast Technical University

*KAAF University College

*Marysons University College

Yʋ-sõngo-Ramba

[tekre | teke sidgem]

*Dr Paa Kwesi Nduom

*Prof Naana Opoku Agyemang

*Dr. Kwesi Ahoi

*Prof Kwamena Ahoi

*Mr. Ato Ahoi

*Van Vicker

*Yvonne Nelson

*Kevin Taylor

*Majid Michelle

*Lydia Forson

*Kwaw Kese

*Patapaa

*Kofi B

*Casseil Ato Forson

POLITIKI

[tekre | teke sidgem]

Sʋka Baobgo kʋi Ghana tẽng taoor dãmbã wʋsgo n yĩîr Ghana baoba fãa. Maamsgo, Ghana pipi perzidã, Dr Kwame Nkrumah, yaa Sʋka Baobgo tẽng' Anomabo nẽda. Yaasa, Ghana tãabenga repabliki sɩngr wakat n tɩ ta moasã paama perzidã pʋgda a yopoe. B naase yaa neb sɩn yĩit Sʋka Baobga pʋge. Bamb la:

*Joseph de Graft Johnson (1979-1981)

*Mr Kow Ackah (1993-1997)

*Prof Atta Mills (1997-2001)

*Mr Amissah Arthur (2012-2017)

Sebtiisi

[tekre | teke sidgem]