Yãk-y n kẽng y sẽn tarã nengẽ

Sinjska alka

Soolge Wikipedia
Sinjska alka
equestrian sport
CountryCroatia Tekre
Country of originCroatia Tekre
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/00357, https://ich.unesco.org/fr/RL/00357, https://ich.unesco.org/es/RL/00357 Tekre

Sinjska alka (Croatian pronunciation: [sîːɲskaː âːlka]) yaa wed-moosg sẽn maand Croatian tẽng ning sẽn boond t'a Sinj, yʋʋmd 1715 tɛka.[1] Yaa sẽn na n tẽeg Croat-Venetian zab-kãseng ning sẽn zĩnd Ottoman-Venetian zabrã pʋgẽ sigr kiuug rasem 14 yʋʋm 1715, sẽn kẽed ne Croat-Venetian neb sẽn ta 700 sẽn lagem ne Venetian neb sõor sẽn pa waoogã sẽn tõog n kogl Sinj ne Ottoman sodaas 60 000 sẽn da lʋɩt Mehmed-paša Ćelić taoorã.[2] B sẽn tõog zabrã, b tõogame tɩ b tõog n soog Sinj n kẽes-a Venɛs Dalmati soolmẽ wã, wa sẽn zems ne Pasarowitz kaoolã b sẽn maan yʋʋmd 1718.[3][4]

Sinj nin-buiidã ra tẽedame tɩ Sinj pagã maana yel-solemd n dig Otomann dãmbã, n sõng-b tɩ b tõog n kogl b tẽngã. Tẽngã kibs sẽn yaa a Maari sẽn kẽ saasẽ wã (Velika Gospa), sigr kiuug rasem 15 wã, b sigla tigr n na n waoog Sinj pagã.

Alka wã meng yaa wed-moosg b sẽn maand wed-moosg pʋgẽ, tɩ wed-moosdb wʋsg sẽn wa n kẽnd ne wed-moosg n zabd ne b kãn-kãe n dat n wẽ ligdi (alka), la b kõt-b-la bõn-datɩ tɩ zems ne b sẽn tõe n kẽ ligdã babg ning pʋgẽ wã. Yʋʋmd 2010 soabã pʋgẽ, b kẽesa Alka wã UNESCO ninsabls tẽn-kɩremsã pʋgẽ.[5]

Bõn-datɩ

[tekre | teke sidgem]
Scoring in alka: bottom segments are worth 1 point, top segment is worth 2 points, and the central ring is worth 3 points.
Alkar Ante Zorica, 4-time winner
Alkar's squire (alkarski momak)

Alka yaa bõn-yoodr ning b sẽn tũnugd ne zuloeesẽ wã yʋʋr la woto. A yaa bũmb a yiib sẽn tar pãng wa taab sẽn lagem taab ne gãnd-taab a tãab sẽn be zĩig a yembre. B sẽn dat n kʋ-a wã, b rɩk-a lame n gãneg ne wĩir sẽn be rasãndã sʋka. Sẽn naagd-a zabrã (Alkar) rʋʋda a wiidã, n kẽnd ne pãng wʋsgo, n kẽnd n dat n wẽ ne a kãnfãagã sẽn be yaangã. A sã n wa pa tõog n wẽ, a paamda bõn-yend n tãag a tãab bala, la a sã n pa tõog n wẽ, a pa paamd bõn-yend ye.[6]

Neb nins sẽn kẽes b toogã

[tekre | teke sidgem]

Yaa neb nins sẽn dog Cetinska krajina wã bal n tõe n kẽes b toog Alka wã pʋgẽ.[7] Yaa zu-zẽkr wʋsg tɩ b kẽes b toog reemã pʋgẽ. Alka vojvoda ("Duke") yaa naam ning b sẽn kõ Alkars sodaasã taoor soaba. Yaa zu-zẽkr meng-menga, tɩ f tõe n lebg alkar vojvoda, la yaa Cetinska krajina nin-kãsems bal n tõe n yɩ rẽnda. Alkarã nebã sẽn da yeelgd fuug ningã yaa wa sodaasã sẽn da yeelgd yʋʋm kob-gĩnd 18 soabã pʋgẽ wã. Alkar fãa tara a sodaag (alkarski momak) sẽn yeelg nin-kʋd fuugu, n zãad zab buud toor-toor (yatagan, flintlock musket la rifle, mace, gãong).[8][9][10] Alkars kẽnda wed-rʋʋd sẽn wub, bɩ b sẽn zã bɩ b sẽn get b yell bal Alkars' Stud pʋgẽ.

Kʋdemdã

[tekre | teke sidgem]
Shield bearer (štitonoša) and two mace-bearers (buzdovandžije) in August 1969

B sẽn naan Sinjska Alka wã yaa yʋʋm koabg la pissi la a nii wã sɩngrẽ, sẽn na n yɩll n kell n tall wags-taab nins b sẽn da maand Venɛse Dalmati soolmẽ wã: Zadar, Imotski la Makarska. Sebr ning sẽn gomd Alka yell n yɩɩdã yaa sonɛt a tãabo, la yɩɩll a ye sẽn gʋls Italɩɩ wã yɩɩl-gʋlsd a Julije Bajamonti yʋʋmd 1784. Sebr ning sẽn yaa kʋdemd sẽn gomd Alka yellã yaa a Raymond Thurn sẽn yaa Otirisi pipi Komisɛɛr ning sẽn da get Otirisi Dalmasi wã yellã lɛtr a sẽn gʋls Sinj Komisɛɛr a Josip Grabovac yʋʋmd 1798 tʋʋl-nif kiuug rasem 10. Sebrã pʋgẽ, a Konte Thurn togsa Komandɛɛr Grabovac tɩ Palatin Komisõ wã sẽn yit Vienne wã "sakame tɩ b kell n tall Alka Sinj wã kibsã yaoolem daarã".

Pĩnd wẽndẽ wã, b ra maanda Alka wã wakat toor-toore, wakat-wakate, naoor a yiib yʋʋmd fãa (yʋʋmd pʋgẽ: yʋʋmd 1798 (karnevalã yaoolem daarã la sigr kiuug rasem a 9) la yʋʋmd 1818 (sik kiuug rasem 15 la tʋʋlg kiuug rasem 6). Yʋʋmd 1834 wã, b sigla tigis-kãnga tʋʋlg kiuug rasem a 9, tʋʋlg kiuug rasem a 19 yʋʋmd 1838, la tʋʋlg kiuug rasem a 4 yʋʋmd 1855 wã, bã-longdgã sẽn wa wã yĩnga. Alka maandame wakat fãa sigr kiuug rasem piig la a nii, sẽn yaa naama Franz Joseph rogem daar, sẽn sɩng ne yʋʋmd 1849, wa sẽn zems ne yʋʋmd 1902 Statutã. Sẽn sɩng ne rẽ tɛka, b maanda Alka wã tʋʋl-nif kiuug pʋgẽ (la sẽn zems ne noy paalgã), kiuugã pipi pʋɩ-sʋk pʋgẽ, sẽn na yɩl tɩ b tõog n maan Bara, Čoja la Alka wã tʋʋl-nif kiuug pʋgẽ.

Yʋʋmd 1818 soabã pʋgẽ, a sẽn da wa n kẽnd Dalmati soolmẽ wã, rĩm a Frans a yiib-n-soabã kẽnga Sinj, la tẽngã neb sigla Alka sẽn yaa toor-toore, n na n waoog-a. Naabã kõo ned ning sẽn paam-a kũunã kug-bila sẽn tar ziir sẽn zems forint 800. Sẽn paase, yʋʋmd 1818 wã, Vienne ra kõta ned ning sẽn na n paam-a kũunã florins 100, la tõe tɩ rẽ n da yaa bũmb ning sẽn kɩt tɩ b ra ket n maand zallã. A Franz Joseph sẽn wa n na n soog tẽngã yʋʋmd 1848 wã, a kɩtame tɩ b kõ kũunã sẽn yaa forint 100 wã. Yʋʋmd 1902 n tãag yʋʋmd 1914 wã, kũun ning b sẽn da kõt ned ning sẽn paam-a kũunã yaa korona 4000, la yʋʋmd 1914 n tãag yʋʋmd 1918 wã yaa korona 600.

A Alka ra yaa bũmb b sẽn da maand wakat ning rĩm dãmb wall nin-kãsems a taab sẽn da wat n na n ges tẽngã. Yʋʋmd 1842 tʋʋl-nif kiuug rasem 28 daare, b sigla Alka n na n waoog Otris naab a Albrecht a sẽn wa n na n kẽng Sinj wã, la yʋʋmd kãng me tʋʋl-nif kiuug rasem 22 n na n waoog Otris naab a Franz Karl. Yʋʋmd 1875 tʋʋlg kiuug rasem 18, rĩm a Franz Joseph kẽnga Sinj. A waoogr yĩnga, Sinj tẽnga neb sigla Alka sẽn yaa bũmb sẽn yaa kãseng wʋsgo. A Mate Bonić la sẽn paam-a tõogrã. Naabã kõ-a-la sãnem nug-rɩtgo.

Alka sigla naoor a naas Sinj tẽngẽ: yʋʋmd 1832 Split, yʋʋmd 1922 Belgrad, yʋʋmd 1946 Zagreb la yʋʋmd 2017 Vukovar. A Vicko Grabovac n yɩ Alka Duke sẽn kaoos n yɩɩdã, a sẽn da so Alka kibs rãmb 28 (1908-1936). A Bruno Vuletić yɩɩ Alka Duke naoor 21 (1964-1985) la a Ivan Vuletić naoor 17 (1872 - 1894).

No-rɩkds

[tekre | teke sidgem]
Alka 160 m long racecourse in the center of Sinj
Detail of a squire's dress and weaponry: yatagan and two muskets.

A Sinjska alka yaa wed-moosg sẽn kẽed ne wiidi, tɩ Alkars 11 la 17 n tõe n kẽes b toog a pʋgẽ. Alkarã sẽn yaa wed-rʋʋdb sẽn zao wed-moosã zug segd n pɩʋʋga wed-moosg zĩigẽ wã sẽn tar woglem sẽn ta metr 160 wã ne pãng fãa, la sẽn pa ta sekõnd 12 pʋgẽ, la a mak n na n wẽ kut bil sẽn boond t'a alka wã sʋka. Alka wã yaa gãn-yẽng b sẽn maan ne gãn-yẽng a yiibu, b sẽn maan ne kut sẽn lagem taaba, tɩ b sẽn lagem ne taab to-to wã yaa a tãabo. Zĩigã sẽn be pʋgẽ wã yaa milimɛt 35 la a to wã yaa milimɛt 132. Alka wã wils la a wilsã yaa milimɛtr a 6,6 la b tara bẽdg sẽn tar noore, n teesd Alka wã. B rɩkda sẽbr sẽn be goabgã zug n na n gãneg-a wã. Alka wã zãntlem taa metr a 3,32. Alka wã gũuda (najmeštač alke) la a sõngda tara zɩɩb Alka wã sẽn segd n zĩnd zĩig ning la a zãntlem sẽn segd n yɩ to-to wã yĩnga. A gũuda kɩtdame tɩ alka wã gãndg gãndg ne gãndg sẽn tar metr a 3,22 la a get a zãntlem sẽn segd n yɩ to-to wã, t'a sõngda yẽ me gãndg gãndgã wĩirã.

B sẽn dat n maan bũmb ningã yaa tɩ b paam bũmb nins fãa b sẽn tõe n paam b naoor a tãab pʋgẽ wã. Zabrã sasa, teedã fãa segd n paa wed-moaagã ne a Alkar zugu, la b pa segd n bas tɩ bũmb baa a ye lʋɩ ye. A sã n maan woto tɩ Alkarã pa bãng ye, a segd n kosa Alka Duke wã sor n na n le maan woto. La a sã n mik tɩ bũmb n lʋɩ, a segd n zoe n kẽnga be n pa wẽ a Alka wã ye.

Sebtiise

[tekre | teke sidgem]
  1. https://www.alka.hr/en/
  2. https://books.google.com/books?id=2_1CAQAAMAAJ&q=%22Giornale+del+blocco+ed+assedio+della+fortezza+di+Sign%22&pg=PA34
  3. http://www.telegram.hr/politika-kriminal/prava-istina-o-1715-nekoliko-vaznih-napomena-o-tome-za-koga-su-sinjani-ginuli/
  4. https://web.archive.org/web/20180805203302/http://free-st.htnet.hr/Sinj/alka.html
  5. https://ich.unesco.org/en/RL/sinjska-alka-a-knights-tournament-in-sinj-00357
  6. https://web.archive.org/web/20120509124347/http://www.alka.hr/anatjecanje.html
  7. https://web.archive.org/web/20210215144020/https://www.alka.hr/storage/upload/userfiles/files/statut-vad/statut-2018.pdf
  8. https://www.alka.hr/alka-wiki/alkarski-momak-a23
  9. https://www.alka.hr/en/sinjska-alka/alkars-squires-s47
  10. https://www.alka.hr/en/sinjska-alka/alka-dress-and-weapons-s48